dr. Daraboš Nikica

Prijedlog EU-e za rezoluciju Covid-19 o tome što je dogovoreno 2020. godine

Sinisa — Thu, 20 May 2021 14:24:48 +0000

Prijedlog EU-e za rezoluciju Covid-19 o tome što je dogovoreno 2020. godine

Ženeva, Švicarska, 2020.

Infekcija COVID-19 ne poznaje granice, a ne bi trebala znati ni našu reakciju. Pobijedit ćemo samo suradnjom, sa svim partnerima te podrškom i pod inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kako živimo u izvanrednim prilikama, šansa za održavanje virtualne Svjetske zdravstvene skupštine 2020. (WHA 2020.) predstavlja, bez presedana, izazov za ministre zdravstva svih država članica WHO-a da pokažu svoju solidarnost i svoju odlučnost u pobjedi poteškoća koje nam je zadala pandermija koronavirusa. Nakon “razdoblja šutnje” svih država članica EU-a, dogovoren je prijedlog EU-a za Rezoluciju COVID-19 o Svjetskoj zdravstvenoj skupštini (WHA 2020). Izvještaj o prijedlogu EU-a proslijeđen je ostalim državama članicama WHO-a tražeći potporu i sufinanciranje. Veleposlanik EU-a službeno je to predstavio u svom obraćanju glavnom direktoru WHO-a, izvršnom odboru i državama članicama tijekom brifinga WHO-a.

Nacrt rezolucije teži opsegu aktivnosti država članica, partnera, nedržavnih učesnika i Tajništva WHO-a u općoj reakciji na COVID-19. Također daje priliku svima nama da pozdravimo napore, daleko iznad onoga što se tražilo, zdravstvenih radnika i radnika na prvoj crti bojišnice, baš kao i osoblje WHO-a, za njihovu predanost i vješt rad za sve nas.

Aktivnim sudjelovanjem u pripremi ovog dokumenta Hrvatska je pridonijela izradi prijedloga EU-a za Rezoluciju COVID-19 i davanju čvrstog stava da ujedinjena EU počinje voditi u borbi protiv pandemije COVID-19.

Podijelite blog post na društvenim mrežama.

Rizik utjecaja pandemije Covid-19 na mogući razvoj drugih epidemija

Sinisa — Thu, 20 May 2021 14:18:56 +0000

Rizik utjecaja pandemije Covid-19 na mogući razvoj drugih epidemija

Zagreb, Hrvatska 2020.

Iako se rutinska imunizacija za druge postojeće zarazne bolesti uglavnom održava u većini zemalja, postoje dokazi da virus COVID-19 negativno utječe na ove aktivnosti. Postoji razuman rizik da će daljnji napadi drugih postojećih zaraznih bolesti nadvladati zdravstvene sustave koji se već bore s efektima COVID-19.

“Dok svijet nastoji razviti novo cjepivo protiv COVID-19 rekordnom brzinom, ne smijemo riskirati da izgubimo borbu da zaštitimo sve i svugdje od drugih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivima”, rekao je dr. Tedros, generalni direktor WHO-a.

U vezi s trenutnom situacijom pandemije COVID-19, provode se klinička istraživanja pet različitih cjepiva protiv virusa COVID-19. Svjetska farmaceutska industrija usredotočena je na izum i proizvodnju terapija i cjepiva protiv COVID-19. U tijeku su pregovori s regulatorima o mogućnosti smanjenja zakonodavstva koje treba poštovati do trenutka upotrebe cjepiva. Također postoje problemi u prijenosu tehnologije proizvodnje cjepiva u druge farmaceutske centre te im je potrebna kontrola kvalitete proizvodnje cjepiva.

Istodobno, postoji povećani rizik da će pandemija COVID-19 posljedično utjecati na razvoj drugih epidemija. Istraživanja na gotovo 20 milijuna djece širom svijeta pokazuju da je više od 1 od 10 propustilo dodatno cijepljenje protiv ospica, difterije i tetanusa, a približno 13 milijuna djece nikada nije primilo ta cjepiva. Većina ove djece živi u zemljama s ionako krhkim sustavima zdravstvene zaštite, što im ograničava pristup osnovnim zdravstvenim uslugama kad se razbole. Ospice i dalje predstavljaju prijetnju, posebno ako se smanji stopa imunizacije. Trenutne projekcije ukazuju na to da bi čak 800 000 ljudi moglo biti zaraženo tom bolešću, a još je veća zabrinutost zbog ponovnog uspona, pogotovo ako se postotak rascjepa smanji odgodama ili obustavom planiranih aktivnosti imunizacije kao rezultat COVID-19.

Dodatni napadi dječje paralize, difterije i žute groznice također su zabrinjavajući. Točnije, globalna pokrivenost imunizacijom protiv dječje paralize još je uvijek daleko od 95-postotne pokrivenosti potrebne za potpunu zaštitu zajednice od epidemije ove bolesti koju je moguće spriječiti. Buduća dostupnost cjepiva s dužim razdobljem imunizacije protiv poliovirusa, za koja su istraživanja provedena prije početka trenutne pandemije COVID-19, još uvijek je nedostižna.

Iako se dostupnost opskrbe u svijetu do sada uglavnom održavala, što je dulje trajala pandemija COVID-19, to je veći rizik od dostizanja kritičnih razina opskrbe. Međutim, na razini usluge mogu se predvidjeti potencijalne zalihe zbog smanjene opskrbe ili poremećene distribucije. Nadalje, postoje naznake smanjene potražnje za cjepivima u nekim zemljama zbog nedostatka osobne zaštitne opreme za zdravstvene radnike, pada posjeta zdravstvenim centrima, psiholoških čimbenika (npr. strah od infekcije, lažne glasine) i nedostatka komunikacije, koordinacije i specifične uključenosti zajednice na COVID-19.

Kako se situacija s COVID-19 nastavlja, zdravstveni sustavi moraju poduzeti dodatne mjere na imunizaciji kako bi smanjili mogućnost izbijanja drugih zaraznih bolesti i novih gubitaka života. To uključuje pružanje hitnih epidemijskih programa na mjestima gdje su usluge poremećene, pružanje snažnih lanaca opskrbe, nadzor bolesti i osposobljene zdravstvene radnike.
Nove Smjernice za imunizaciju WHO-a o COVID-19 preporučuju da se privremene kampanje imunizacije obustave tamo gdje ne postoji aktivna epidemija bolesti koju je moguće spriječiti cjepivom. Međutim, traži se da prioritet i dalje bude kontinuirana imunizacija djece kao i cijepljenje odraslih, kao u slučaju gripe, za skupine s najvećim rizikom. Ako se prekidaju aktivnosti imunizacije, cijepljenje treba nadoknaditi što je prije moguće, favorizirajući one s najvećim rizikom.

Podjeli blog na društvenim mrežama

Nada za zajedničku solidarnu budućnost zdravlja za sve

Sinisa — Wed, 19 May 2021 16:36:20 +0000

Nada za zajedničku solidarnu budućnost zdravlja za sve

Zagreb, Hrvatska 2020.

Na prijedlog Europske unije, 73. Svjetska zdravstvena skupština (WHA) usvojila je povijesnu Rezoluciju COVID-19, koju je sponzoriralo čak 146 država članica WHO-a.

Od početka postupka izrade nacrta do usvajanja odluke, Hrvatska je aktivno sudjelovala u usklađivanju sadržaja dokumenta s drugim državama članicama WHO-a. Usvajanjem Rezolucije COVID19 svijet je simbolično pokazao jedinstvo u borbi protiv pandemije COVID-19.

Proces usklađivanja teksta Rezolucije bio je više nego izazovan. Naime, rastuće geopolitičke napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine dale su neugodan osjećaj prihvaćanja rizika od negativnog ishoda.

Ovaj proces usklađivanja stavova država članica WHO-a karakterizirala je uobičajena razdvojenost između zemalja koje su više štitile svoju farmaceutsku industriju i poglede svojih članica, potpomognutih grupama civilnog društva koje su željele razbiti patentne monopole nad zdravstvenim proizvodima.

Rezolucija COVID-19 svojim sadržajem uključuje prijedloge za sve važne stavke zajedničkog stava i koordinirane aktivnosti zemalja EU u vezi s pandemijom COVID-19: priznavanje zdravstvenih radnika i svih na prvoj crti bojišnice, posebno žena; podrška vodećoj ulozi WHO-a i UN-a; solidarnost; multilateralizam, održavanje osnovnih zdravstvenih usluga tijekom pandemije; Pomoć EU u financiranju; jednako pravo svih na liječenje, terapiju i cjepiva i transparentnu procjenu svega učinjenog tijekom borbe protiv pandemije COVID19.

Rezolucija COVID-19 daje temelj za pravodobno rješavanje svih budućih prijetnji slične prirode.

Zajedničkim prijedlogom ove Rezolucije COVID-19, EU je, prije svega, pokazao svoje jedinstvo. Potičući jedinstvenu međunarodnu suradnju svih ljudi na svijetu, EU se predstavila kao važan globalni igrač u ovom izazovnom razdoblju za čovječanstvo.

Podijelite blog post na društvenim mrežama.

Koliko smo sposobni za promjene?

Sinisa — Mon, 22 Jun 2020 10:51:05 +0000

Koliko smo sposobni za promjene?

Zagreb, Hrvatska 2020.

Okrenuti novu stranicu karijere doživljaj je neprocjenjive vrijednosti. Hrabrost, rizik i iskustvo su najvažniji – je životni moto. Svaka promjena nosi nešto novo, a pogotovo u ovoj godini životnih obljetnica. No, iskustvo, znanje i empatija za potrebite, osnove su liječničke profesije i kvalitetne zdravstvene usluge.

Iako je moj početak 2020. obilježilo publiciranje petogodišnjeg rada internacionalne grupe vrhunskih stručnjaka u ortopediji i traumatologiji u KSSTA časopisu, u čijoj sam izradi i osobno sudjelovao „Management of traumatic meniscus tears. The 2019 ESSKA Meniscus Consensus“ nove životne mogućnosti otvarale su vrata.

Na isto je ukazivalo paralelno publiciranje mog prvog znanstvenog rada iz domene društvenih znanosti, diplomacije i javnog zdravstva: “International Medical Knowledge Transfer as a Tool of Public Diplomacy: The Case of Croatia” u časopisu Croatian Political Science Review.

Svjetska zdravstvena organizacija i njezin centar u Ženevi, u Švicarskoj bio je novi izazov.
Nagla pojava globalne COVID-19 pandemije i iznimno obiman angažman u radu WHO EU koordinacije država članica ubrzo su pokazale da je moja odluka bila ispravna.

No, kad su me kolege iz Međunarodnog instituta za promociju zdravlja (engl. International Institute for Health Impact – iifhi.com) zamolile su da sudjelujem u projektu širenja znanja o novostima iz svoje medicinske struke spremno sam se odazvao izazovu. Rezultat naše suradnje desetak je edukativnih video-clipova IIFHI.

Cjeloživotnom edukacijom, širenjem i primjenom novostečenog znanja u svezi modernih metoda liječenja oplemenjujemo medicinu u najvitalnijem, stručnom djelu njenog izvođenja.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

Iskustva iz Hrvatskog Sabora

Sinisa — Tue, 09 Jun 2020 17:32:19 +0000

Iskustva iz Hrvatskog Sabora

Zagreb, Hrvatska 2020.

S raspustanjem saziva Hrvatskog Sabora prestala je i moja uloga vanjskog clana Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog Sabora- Za mandat vanjskog clana Odbora izabran sam na prijedlog svog Hrvatskog diplomatskog kluba te saborskih zastupnika sa sjevera Hrvatske.

Sjednice Odbora bile su ispunjene zanimljivim raspravama, posebice one tematske, koje su vrlo cesto bile vezane uz aktualne teme i pitanja u hrvatskom zdravstvu: u svezi uporabe opojnih droga, o uporabi duhanskih proizvoda, o obveznom programu cjepljenja, o osvjestenosti o debljini, o javnom zdravstvu i sigurnosti hrane, o djecjoj psihijatriji, o pitanju rada medicinskih sestara, o dostupnosti terapije i lijecenja rijetkih bolesti, o autizmu, o borbi protiv raka i stvaranju onkoloskog registra, o medunarodnom humanitarnom pravu, o organizaciji hitne helikopterske sluzbe na teritoriju RH, i mnoga druga.
Posebice zanimljiva bila je sjednica Odbora na kojoj se raspravljalo o utjecaju manjka lijecnika na perspektivu funkcionalne odrzivosti zdravstvenog sustava. Naime, bas u raspravi o toj temi dobio se realan prikaz neugodne situacije u hrvatskom zdravstvu.

Naime, osnov problema i medusobnih prijepora nalazi se medusobnom srazu visoko postavljenih kriterija zakonske regulative, prava bolesnika i imperativa kvalitete medicinske usluge s jedne strane, te broja i prava lijecnika i zdravstvenog kadra, organizacije i financiranja zdravstvene sluzbe s druge strane. Svjesni realnih cinjenica i stanja hrvatskog zdravstvenog sistema, i clanovi saborskog Odbora kojeg cine vecinom lijecnici, dali su iznosenjem svojih stavova podrsku promjenama sustava pregovaranja o pravima lijecnika te poboljsanju organizacije njihovog rada.

Vrijedi jos istaknuti da smo na jednoj od posljednjih sjednica Odbora, jos u veljaci ove godine, imali mogucnost raspravljati o spremnosti i organizaciji hrvatskog zdravstvenog sistema za odgovor na COVID19 pandemiju. Aktualnost teme, vaznost pravodobne reakcije Odbora te saznanja da su tadasnji sugovornici danas clanovi kriznog stozera RH koji s hrvatskim gradanima stoje iza odlicnog hrvatskog rezultata RH u borbi protiv pandemije, daju mi dodatno uvjerenje da je protekli rad Odbora bio kvalitetan.

Kraj je ovo jednog izuzetno zanimljivog cetverogodisnjeg mandata druzenja s kolegama lijecnicima, medicinskim sestrama i predstavnicima zdravstvene i socijalne struke u RH.
Vecina nas, nakon nekog zavrsenog zivotnog razdoblja, posebice u karijeri, gotovo uvijek ima dojam da se moglo uciniti vise. No, iskustvo rada u parlamentarnoj sredini, prije svega mogucnost slobodnog izrazavanja svojih ideja, sudjelovanja u raspravama, donosenju odluka i zakonskih prijedloga ostavlja neizmjerno bogatstvo za daljnji tijek moje karijere.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

Postoje li nove mogućnosti terapije za covid-19?

Sinisa — Tue, 31 Mar 2020 16:43:27 +0000

Postoje li nove mogućnosti terapije za covid-19?

Ženeva, Švicarska 2020.

Povijest medicine zasićena je primjerima lijekova koji su djelovali u laboratoriju, međutim, nisu davali rezultate na živom ljudskom organizmu ili su zapravo bili štetni. U tom je kontekstu dr. Tedros, predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije, pozvao pojedince i države da se suzdrže od primjene terapija za koje se nije pokazalo da su učinkovite u liječenju COVID-19.

S druge strane, u Kini se trenutno istražuje mogućnost upotrebe rekonvalescentne krvne plazme kao potencijalnog lijeka COVID-19 zaraženih bolesnika Naime, bolesnici koji su se oporavili od COVID-19 u krvi imaju antitijela koja mogu biti učinkovita protiv infekcije. Ta antitijela u krvnoj plazmi mogu se aplicirati bolesnicima COVID-19 kako bi se njihov imunološki sustav potaknuo na svoj vlastiti odgovor.Klonirana antitijela iz oporavljenih bolesnika s COVID-19 pokazala su impresivnu sposobnost neutraliziranja SARS-CoV-2, virusa koji stoji iza bolesti, u staničnoj kulturi te se postotak virusa koji se veže za žive stanice smanjio za gotovo 100%.

Covid-19 klinička istraživanja

Rana klinička ispitivanja u Kini na 10 pacijenata pokazala su „značajno poboljšanje“ u roku od 1 do 3 dana nakon primitka transfuzije krvne plazme, pri čemu su 2 od 3 bolesnika odbačena s mehaničke ventilacije ubrzo nakon transfuzije. Kineski stručnjaci su svoja saznanja temeljili na ograničenom uspjehu u liječenju drugih koronavirusa, poput SARS-a i MERS-a. Bolesnik koji se oporavlja s prethodno potvrđenom laboratorijskom dijagnozom COVID-19 može darivati krvnu plazmu tek 2 tjedna nakon što se simptomi razriješe i samo ako je tada test na COVID-19 bio negativan. Tako donirana krvna plazma se, nakon što prođe ostala predviđena laboratorijska testiranja, infuzijom daje bolesniku s teškom bolešću COVID-19.

Iako je obećavajuća vrsta terapije, rekonvalescentna krvna plazma nije učinkovita za svaku bolest, uključujući i za virusne bolesti poput ebole. Uspjeh u ispitivanju staničnih kultura još uvijek se mora dokazati na živom humanom organizmu.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

World Health Summit 2019 – Berlin

Sinisa — Tue, 29 Oct 2019 13:09:45 +0000

World Health Summit 2019 – Berlin

Berlin, Njemačka 2019.

piše doc.prim.dr.sc. NIKICA DARABOŠ

Nazočio sam doista odličnom World Health Summitu u Berlinu, Njemačka, koji je okupio brojne zdravstvene djelatnike, predstavnike Svjetske zdravstvene organizacije WHO i ministre zdravstva iz cijelog svijeta.

Svjetski lideri u zdravstvu raspravljali su o globalnoj dostupnosti modernih medicinskih tehnologija i znanja te istovremenom problemu nedostupnosti zdravstvene skrbi na lokalnom nivou.

Vrlo inspirativan govor imao je njemački ministar zdravstva Jens Spahn, najavivši da će globalna digitalizacija zdravstva biti fokus interesa tijekom njihovog predsjedanja EU u drugoj polovini 2020.godine.

Također, interesantno je bilo, od strane auditoriuma, odobravanje njegove potvrde uvođenja mandatorne vakcinacije protiv ospica u Njemačkoj.

Takav čvrst stav je krucijalan, posebice danas, kako u Hrvatskoj tako i globalno, kako bi se uspješno provodila prevencija i eradicirale zarazne bolesti.

Kroz međusobnu diskusiju o globalnim prioritetima zdravstva, nekolicini članova WHO-a predstavio sam hrvatsko predsjedanje EU slijedeće godine i tradiciju prof. Andrije Štampara u WHO, vjerujući da je takvo sticanje kontakata imperativ perspektivne pozitivne suradnje.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

Prezentacija na ERAS HLZ simpoziju u Vukovaru

Sinisa — Fri, 25 Oct 2019 11:54:29 +0000

Prezentacija na ERAS HLZ simpoziju u Vukovaru

Vukovar, Hrvatska 2019.

piše doc.prim.dr.sc. NIKICA DARABOŠ

Na ERAS (Enhanced Recovery After Surgery) simpoziju Hrvatskog društva za ubrzani oporavak nakon kirurškog tretmana u Vukovaru prezentirao sam ERAS projekt i iskustva u radu s bolesnicima mog Zavoda za traumatologiju i koštanozglobnu kirurgiju, KBC Zagreb.

Simpozij je bio prilika da se u društvu više profesija i specijalnosti diskutira o trenutnoj situaciji u provođenju ERAS protokola i širenju ideje važnosti multimodalnog i multidisciplinarnog pristupa u liječenju operiranih bolesnika u svim kirurškim profesijama u Republici Hrvatskoj i svijetu. O ERAS protokolu u ortopediji i traumatologiji pisao sam u prethodnim blogovima.

Poseban osvrt tijekom svoje prezentacije naših iskustava dao sam izazovima i problemima na koje nailazimo prilikom organizacije, vođenja ERAS tima i provođenja takvog protokola u današnjim specifičnim uvjetima rada unutar hrvatskog zdravstvenog sistema.

Novi ERAS projekt u koštano-zglobnoj kirurgiji koji ćemo raditi zajedno s našim slovenskim kolegama iz Univerzitetnog Kliničnog Centra u Ljublajni je u pripremi.

Posjet Slavoniji Baranji s većinom članova svog ERAS tima u koštano-zglobnoj kirurgiji KBC Zagreb iskoristio sam i za tzv. „team building“ u svrhu podizanja kvalitete međukolegijalne suradnje i zadovoljstva.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

Dijagnoza HRT – gost dr. Nikica Daraboš

Sinisa — Fri, 11 Oct 2019 13:52:03 +0000

Dijagnoza HRT – gost dr. Nikica Daraboš

Zagreb, Hrvatska 2019.

piše dr. NIKICA DARABOŠ

Doc.dr. sc. Nikica Daraboš gostovao je u emisiji HRT-a, Dijagnoza.

Današnje mogućnosti liječenja ozljeda i bolesti u koštano-zglobnoj kirurgiji razvijaju se neslućenom brzinom u više smjerova. Baš zbog istoga, liječnik mora biti prije svega objektivan u procjeni koja će vrsta liječenja donijeti najbolji benefit za pacijenta.

ERAS protokol (ubrzani oporavak nakon kirurškog zahvata, engl. enhanced recovery after surgery)je dizajniran za standardizaciju medicinske skrbi, poboljšanje ishoda liječenja i smanjenja troškova zdravstvene zaštite.Isto podrazumjeva integrirani multidisciplinarni pristup koji zahtijeva aktivni angažman pacijenta, kirurga, anesteziologa, stručnjaka za bol, fizioterapeuta, pomoćnog medicinskog osoblja, psihologa i mnoge druge.

Traumatološki i ortopedski zahvati često su praćeni dugotrajnim i zahtjevnim oporavkom koji karakteriziraju teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Cilj protokola je smanjenje kirurške traume i poslije operacijske boli, smanjenje komplikacija, skraćivanje bolničkog liječenja i poboljšanje poslije operacijskog oporavka. Ideja vodilja je da omogućavanje adekvatne edukacije prije operacijskog zahvata, rano prepoznavanje rizika od mogućih komplikacija zajedno s optimalnim planovima anestezije i analgezije, omogućava bolesniku raniju pokretljivost.

Bolesnik će tada imati sposobnost ranije postići ciljeve rehabilitacije i napredovati mnogo brže u usporedbi s vremenskim razdobljem standardnog protokola. Korištenjem ERAS protokola dokazano je značajno poboljšanje rezultata i kvalitete njege koju bolesnik dobiva, no i financijska korisnost za bolnice, ali i za zdravstveni sustav općenito.

Podijelite blog post na društvenim mrežama

UN Akademija o zdravlju i UN Agendi 2030

Sinisa — Tue, 27 Aug 2019 08:52:01 +0000

UN Akademija o zdravlju i UN Agendi 2030

Bonn, Njemačka 2019.

piše doc.prim.dr.sc. NIKICA DARABOŠ

Sudjelovanjem na UN ljetnoj akademiji u Bonnu u Njemačkoj posvećenoj između ostalih tema i zdravlju, stekao sam nova znanja i iskustva u svezi 17 ciljeva održivog razvoja kvalitete života na našem planetu (UN 2030 Agenda for Sustainable Development). Jedan od tih ciljeva posvećen je zdravlju i dostupnosti jednake zdravstvene skrbi u svim dijelovima svijeta. Između pedesetak izabranih predstavnika iz cijelog svijeta dana mi je mogućnost interaktivne edukacije i “networkinga” s najkvalitetnijim stručnjacima UN-a.

Informacije Svjetske zdravstvene organizacije WHO u svezi globalnih rezultata dosadašnje primjene UN Agende 2030 su vrlo zanimljive.

Unatoč ogromnih finacijskih ulaganja postignut je samo djelomičan napredak u vidu smanjenja smrtnosti djece pri rođenju, te minimalnog smanjenja broja zaraženih malarijom i tuberkuloze, dok je inficiranost HIV-om porasla. Paralelno, značajno je porastao udio umrlih od ozljeda u prometnim nesrećama. Taj je problem osim po pitanju mogućnosti liječenja zadobivenih ozljeda, prerastao problematiku domene medicine, jer imperativ preventivnog djelovanja ulazi u druge društvene sfere (auto industrija, promet i izgradnja prometnica itd.).

Najzanimljivija mi je bila informacija da se progresija manjka zdravstvene radne snage očituje u cijelom svijetu s globalnom posljedicom neravnopravne mogućnosti liječenja i u razvijenim zemljama.

Također, baš u tim regijama, kao i u Hrvatskoj, preostala zdravstvena radna snaga je preopterećena prekomjernim obavezama i odgovornošću, što stvara predispozicije za scenarij “zatvorenog kruga” te nastavak pogoršanja već sada neodrživog fukcioniranja zdravstvenog sistema u mnogim državama.

Nakon iznimno zahtjevnog i pozitivnim iskustvom ispunjenog tjedna stečeno znanje i iskustvo ću prenijeti kolegama u domovini te ga iskoristiti u svom radu u sklopu hrvatske zdravstvene diplomacije.