Zagreb, Hrvatska 2020.
Iako se rutinska imunizacija za druge postojeće zarazne bolesti uglavnom održava u većini zemalja, postoje dokazi da virus COVID-19 negativno utječe na ove aktivnosti. Postoji razuman rizik da će daljnji napadi drugih postojećih zaraznih bolesti nadvladati zdravstvene sustave koji se već bore s efektima COVID-19.
“Dok svijet nastoji razviti novo cjepivo protiv COVID-19 rekordnom brzinom, ne smijemo riskirati da izgubimo borbu da zaštitimo sve i svugdje od drugih bolesti koje se mogu spriječiti cjepivima”, rekao je dr. Tedros, generalni direktor WHO-a.
U vezi s trenutnom situacijom pandemije COVID-19, provode se klinička istraživanja pet različitih cjepiva protiv virusa COVID-19. Svjetska farmaceutska industrija usredotočena je na izum i proizvodnju terapija i cjepiva protiv COVID-19. U tijeku su pregovori s regulatorima o mogućnosti smanjenja zakonodavstva koje treba poštovati do trenutka upotrebe cjepiva. Također postoje problemi u prijenosu tehnologije proizvodnje cjepiva u druge farmaceutske centre te im je potrebna kontrola kvalitete proizvodnje cjepiva.
Istodobno, postoji povećani rizik da će pandemija COVID-19 posljedično utjecati na razvoj drugih epidemija. Istraživanja na gotovo 20 milijuna djece širom svijeta pokazuju da je više od 1 od 10 propustilo dodatno cijepljenje protiv ospica, difterije i tetanusa, a približno 13 milijuna djece nikada nije primilo ta cjepiva. Većina ove djece živi u zemljama s ionako krhkim sustavima zdravstvene zaštite, što im ograničava pristup osnovnim zdravstvenim uslugama kad se razbole. Ospice i dalje predstavljaju prijetnju, posebno ako se smanji stopa imunizacije. Trenutne projekcije ukazuju na to da bi čak 800 000 ljudi moglo biti zaraženo tom bolešću, a još je veća zabrinutost zbog ponovnog uspona, pogotovo ako se postotak rascjepa smanji odgodama ili obustavom planiranih aktivnosti imunizacije kao rezultat COVID-19.
Dodatni napadi dječje paralize, difterije i žute groznice također su zabrinjavajući. Točnije, globalna pokrivenost imunizacijom protiv dječje paralize još je uvijek daleko od 95-postotne pokrivenosti potrebne za potpunu zaštitu zajednice od epidemije ove bolesti koju je moguće spriječiti. Buduća dostupnost cjepiva s dužim razdobljem imunizacije protiv poliovirusa, za koja su istraživanja provedena prije početka trenutne pandemije COVID-19, još uvijek je nedostižna.
Iako se dostupnost opskrbe u svijetu do sada uglavnom održavala, što je dulje trajala pandemija COVID-19, to je veći rizik od dostizanja kritičnih razina opskrbe. Međutim, na razini usluge mogu se predvidjeti potencijalne zalihe zbog smanjene opskrbe ili poremećene distribucije. Nadalje, postoje naznake smanjene potražnje za cjepivima u nekim zemljama zbog nedostatka osobne zaštitne opreme za zdravstvene radnike, pada posjeta zdravstvenim centrima, psiholoških čimbenika (npr. strah od infekcije, lažne glasine) i nedostatka komunikacije, koordinacije i specifične uključenosti zajednice na COVID-19.
Kako se situacija s COVID-19 nastavlja, zdravstveni sustavi moraju poduzeti dodatne mjere na imunizaciji kako bi smanjili mogućnost izbijanja drugih zaraznih bolesti i novih gubitaka života. To uključuje pružanje hitnih epidemijskih programa na mjestima gdje su usluge poremećene, pružanje snažnih lanaca opskrbe, nadzor bolesti i osposobljene zdravstvene radnike.
Nove Smjernice za imunizaciju WHO-a o COVID-19 preporučuju da se privremene kampanje imunizacije obustave tamo gdje ne postoji aktivna epidemija bolesti koju je moguće spriječiti cjepivom. Međutim, traži se da prioritet i dalje bude kontinuirana imunizacija djece kao i cijepljenje odraslih, kao u slučaju gripe, za skupine s najvećim rizikom. Ako se prekidaju aktivnosti imunizacije, cijepljenje treba nadoknaditi što je prije moguće, favorizirajući one s najvećim rizikom.